-
Početak
- Novosti
POVIJEST
- 1894. objavljena su Pravila Društva čitaonice Ogulinske.
- 1913. narodna je čitaonica smještena u svratištu "K Frankopanu".
- 1954. Narodni odbor grada Ogulina osniva Gradsku knjižnicu.
- 1962. Knjižnica se pripaja Radničkom sveučilištu u čijoj je zgradi i smještena.
- 1979. Knjižnica se seli u novi prostor - zgrada u krugu Frankopanskog kaštela.
- 26. lipnja 2000. osnovana je i samostalna ustanova Narodna knjižnica i
itaonica Ogulin, a osnovao ju je grad Ogulin.
- 2001. potpuno je kompjutorizirana obrada i posudba građe
- 05.12.2011. godine knjižnica seli u novi prostor u bivšu zgradu Doma HV-a u Ulici Bernardina Frankopana 7
USTROJ KNJIŽNICE
- Informativno – posudbeni pult (razduživanje i zaduživanje knjiga)
- Čitaonica časopisa i dnevnog tiska
- Kompjuterska igraonica s pristupom internetu
- Odjel za odrasle (beletristika i znanstveno - popularna literatura ), u istom prostoru je dio za studijski rad – referentna zbirka (enciklopedije, rječnici, leksikoni, antologije, priručnici),
- na odjelu za odrasle ima 6 računala, namijenjenih za studijski rad
- Odjel za djecu i mladež (knjige za djecu predškolske, školske dobi i za mladež sa znanstveno - popularnim knjigama)
- na odjelu za djecu i mladež ima tri računala namijenjena korisnicima mlađe dobi
- cijeli fond je u slobodnom pristupu,
- Dvije dvorane velika i mala za održavanje promocija knjiga, predavanja, tribina, radionica, projekcija filmova
- Izložbe se mogu postaviti na svim odjelima u knjižnici
ČLANSTVO I FOND
- Za učlanjenje je potrebna osobna iskaznica i upisnina od: 50,00 kn za odrasle i 25,00 kn za djecu. Članska iskaznica vrijedi godinu dana od upisa ili obnove članstva.
- Moguće je posuditi najviše tri naslova. Rok posudbe je 20 dana, a moguće je telefonski produžiti rok na još 20 dana (osim školske lektire). Zakasnina nakon dozvoljenog roka je 0,50 kn po danu i po knjizi.
- Trenutačno u knjižnici ima 49500 knjiga, a od toga 14718 svezaka beletristike, 28230 svezaka stručne i priručne literature, a 6558 dječje literature.
- Najveći dio fonda je u slobodnom pristupu, što znači da korisnici može sam pronaći na policama koje su mu dostupne. Na policama u slobodnom pristupu je smještena sva beletristika, raspoređena po književnostima pojedinih naroda. Ostala djela su raspoređena po disciplinama i granama znanosti, a isto se nalaze u slobodnom pristupu. Knjige unutar jedne nacionalne književnosti ili jedne stručne skupine na polici su poredane po abecednom redu prezimena autora.
Sav knjižni fond se može pretraživati i u kompjutorskoj bazi podataka po:
PREZIMENU AUTORA
NASLOVU KNJIGE
PREDMETNICI
USLUGE
- Veći dio fonda je moguće posuditi izvan Knjižnice.
- Časopisi i priručna (referentna) zbirka (enciklopedije, rječnici, leksikoni, priručnici, antologije) može se koristiti samo unutar knjižnice. Iz tih publikacija je moguće fotokopirati (0.50 kn po stranici) ili skenirati na svoj prijenosni disk.
- Pristup Internetu je moguć na svim računalima namijenjenim korisnicima – besplatno za članove Knjižnice. Osnovnu poduku za korištenje programa za pretraživanje knjižničnog kataloga i interneta korisnicima će pružiti djelatnici Knjižnice.
- Knjige kojih trenutačno nema u Knjižnici mogu se rezervirati uz cijenu od 2.00 kn po knjizi.
- Knjige koje nisu u fondu Knjižnice, mogu se posuditi međuknjižničnom posudbom iz drugih knjižnica, a koriste se samo u prostoru naše Knjižnice
OSOBLJE KNJIŽNICE
- Ravnateljica - diplomirana knjižničarka - 1 radnica.
- Pomoćna knjižničarka - 3 radnice.
- Informator – diplomirana knjižničarka 2 radnice
RADNO VRIJEME
Ponedjeljak - Petak: 7.00-19.30
Subota: 8.00 -13.00
TELEFON, ADRESA, FAX, E-MAIL ADRESA
- Gradska knjižnica i čitaonica Ogulin, Bernardina Frankopana 7, Ogulin
- Tel: 047 522 170
- Fax: 047 522 392
- E-mail adresa: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Na večernjim druženjima i razgovorima u kući Jure Magdića u Lomostu kbr. 80., 1921. godine Lomošćani su prihvatili ideju gospodina Antuna Petrušića iz Lomosta kbr. 53., o osnutku DPD-a u Lomostu. Za svog zaštitnika su uzeli sv. Roka, po istoimenoj kapeli u Lomostu.
Gospodin Antun Petrušić (Antić) 1868 - 1938, pradjeda današnjeg predsjednika DPD-a gospodina Mladena Petrušića, imenovan je predsjednikom, a kao povratnik iz Amerike znao je zadaće takvih društava.
Društvo bi u slučajevima nevolje pružalo materijalnu i duhovnu pomoć.
Zastavu krase 74 zlatna čavla, a zlatom i svilom 1936. godine izvezle su je časne sestre reda sv. Vinka iz Zagreba. Iste godine na Rokovu, zastavu je posvetio crikvenički župnik Anton Rigoni. Kuma zastavi je bila Lomošćanka Ema Stipetić-Manina.
Zastava Dobrotvornog podupirajućeg društva Sv. Rok
Te 1921. godine, Društvo je djelovalo bez odobrenja nadležnih vlasti iz Zagreba.Prva pravila Društva, kao službeni početak djelovanja, određena su i prihvaćena na Ustanovnoj skupštini 15. prosinca 1922., a odobrena su od Pokrajinske uprave u Zagrebu 8. veljače 1923. rješenjem br. 2893.
Tek tada je izabran prvi redoviti Upravni odbor:
Edo Magdić - predsjednik
Joso Kurelac - tajnik
Ivan Stipetić - blagajnik
Tomo Stipetić - računovođa
U gostionici "Drvodelić" priređena je prva društvena
zabava, što je bila i prva zabava koju su priređivala dobrotvorna
potporna društva Ogulina.
1924. broj članova Društava od kraja 1921. povećao se s 40-tak na 64 člana, a za predsjednika je izabran pokretač osnivanja Društva gospodin Antun Petrušić (Antić).
Prigodom godišnje revizije djelovanja DPD sv. Rok, 1933. godine prihvaćen je prijedlog prosvjetnog predsjednika vlč. Dragutina Kukalja, da se započne gradnja društvenog doma. U tu svrhu je u lipnju 1933. kupljeno zemljište od Rozalije (r. Petrušić) Bachratti za 20 tisuća dinara.
16. kolovoza 1933. na dan sv. Roka, održana je prva vrtna zabava na vlastitom zemljištu koja postaje tradicionalna.
U rujnu iste godine Josip Marković - Parmak iz Prapuća započinje s gradnjom lomošćanskog doma, čija je gradnja već krajem listopada bio skoro završena. Troškovi gradnje iznosili su 57 tisuća i 550 dinara.
Dom je svečano otvoren 26. studenog 1933. uz prisutnost brojnih Lomošćana i građana Ogulina, crkvenih, društvenih i vojnih predstavnika.
Na glavnoj skupštini DPD-a sv. Rok, 6. siječnja 1938. je odlučeno da se postojeća zgrada lomošćanskog doma proširi i nadogradi. Nadogradnja je izvršena dobivenim zajmom od nadležnih vlasti u Zagrebu u iznosu od 20 tisuća dinara. Nadogradnja je izvedena prema nacrtu gospodina Milana Vučkovića i dom je dobio tada današnji izgled.
U prostorima Doma sv. Rok 1939. smjestila se dvorazredna Pučka škola, na žalost kratko, jer se u Dom uselila vojska. Nakon završetka II. svj. rata, država je zabranila djelovanje svih dobrotvornih i sličnih društava, a sva pokretna i nepokretna imovina postala je državno vlasništvo.
Nakon 1990. godine stvorene su mogućnosti za obnovu rada DPD-a sv. Rok i 4. kolovoza 1991. godine Društvo održava Obnoviteljsku skupštinu na kojoj su se okupila 84 člana, a za presjednika je izabran Juraj Petrušić (otac današnjeg predsjednika i unuk osnivača DPD-a Antuna Antića Petrušića)
Odlika ovog društva iskazala se u humanitarnom, socijalnom, kulturnom i ostalom djelovanju, pisalo se o njemu u domaćem i u tisku iseljenih Hrvata. Posebno se Društvo iskazalo u pomoći prilikom velike poplave u Ogulinu u lipnju 1939. godine.
Mladen Petrušić
Ogulin, Lomost, Kut 11
Tel.: 047 / 531 890
Mob.: 098 / 744 850
KUD "Klek" i SKD Prosvjeta iz Ogulina, te KUD "Sv. Juraj" iz Ogulinskog Zagorja njeguju bogatu folklornu tradiciju Ogulina i ogulinskoga kraja i svojim brojnim nastupima podsjećaju nas da je ne zaboravimo.
KUD "Klek"
KUD "Klek" broji preko 200 članova i djeluje u nekoliko sekcija. Uspješno ga vodi predsjednik gosp. Josip Petrušić, a stručno vodstvo je povjereno gđi. Nikolini Luketić - Prebežić.
KUD "SV. Juraj" iz Zagorja broji 70 članova i djeluje u nekoliko sekcija, a sve u cilju njegovanja starih običaja i tradicije kraja. Uspješno ga vodi gosp. Zdravko Bertović.
SKD Prosvjeta, pododbor Ogulin kontinuirano djeluje kroz folklornu, muzičku, literalnu i pjevačku sekciju.
Ogranak Matice hrvatske u Ogulinu utemeljen
je 1971. godine, a već je 1972. godine od komunističkih vlasti
bio zabranjen, a njeni čelnici uhićeni. Rad Ogranka je obnovljen
tek 27. prosinca 1990. godine.
Organiziranjem kulturnih tribina, gostovanjem uglednih umjetnika
i izdavanjem knjiga iz hrvatske povijesti, članovi Matice su uspjeli
obilježiti poznate datume i obljetnice iz hrvatske povijesti i
kulture.
Povijest Matice hrvatske Ogulin
1994. godine. Surađuje s likovnim društvom "Frankopan", pjevačkim zborom "Klek", a posebno s ogulinskim školama. Povodom 155. obljetnice osnutka Matica hrvatska organizira akciju stotinu knjiga za školske knjižnice, pa tako Gimnazija Bernardina Frankopana i Obrtnička i tehnička škola Ogulin, obogaćuju svoje knjižnice novim knjigama.
U osnovnim školama raspisan je natječaj za literarne radove na zavičajnom govoru, a najbolji uradci nagrađeni su knjigama. Sve škole u gradu dobile su na poklon reprodukciju slike Vlahe Bukovca: Hrvatski preporod.
Matica posreduje pri posjeti dječjih pisaca I. Osnovnoj školi. Također organizira posjet švedske glumice Ingele Karlson sa monodramom Ivana Orleanska u Gimnaziji Bernardina Frankopana u Ogulinu.
Posljednjih nekoliko godina posebna je pažnja posvećena suradnji s drugim udrugama Matice hrvatske. U Ogulinu gostuje Matica hrvatska Križevci i njihova glazbena škola. Organiziran je susret ogranaka četiri susjedne županije sa ciljem da se upozna povijesna baština ogulinskog kraja. Tom prilikom postavljena je i izložba: Ogulin u slici i riječi. Uspostavljene su veze s udrugama u Zaboku, Sisku, Slavonskom Brodu, a posebno s Maticom hrvatskom Senj i gradskim muzejom. Rezultat te suradnje bila je izložba: Senj i Frankopani, a sve u sklopu priprema za obilježavanje 500 godina osnutka Ogulina. Tim povodom postavljena je i izložba: Ogulin u dokumentima Senjskog biskupskog arhiva čiji je autor mons. Mile Bogović. U Ogulinu se dugo pamtio koncert Dubrovačkog komornog zbora u crkvi Sv. Križa pod ravnanjem Frana Krasovca.
Od 1991. i prvog izdanja tj. Pretiska knjige Milana Hanžeka: Zulejka, velika pažnja se posvećuje izdavačkoj djelatnosti Matice hrvatske. 1992. izlazi prvi kalendar Matice hrvatske Ogulin s motivima ogulinskih ulica. Nakon toga slijede: Povijesno-turistički vodič grada, zatim Saborsko i uža okolica Josipa Krizmanića, zbirka pjesama Dinke Gašparović i Ivane Polić: Pjesme posve različite. Te zbirka duhovne lirike Milana Špehara: Moj otac. Posebno mjesto zauzima pretisak knjige iz 1926. godine Mile Magdića: Topografija i povijest Ogulina.
Izdanjem Urbara modruškog iz 1486. godine započinje vrijeme intenzivnih priprema za obilježavanje 500 godina osnutka grada u 2000. godini. Zato izdanje Matica hrvatska Ogulin nagrađena je Brončanom poveljom Matice hrvatske u Zagrebu.
1999. posebno je obilježena 125. godina rođenja Ivane Brlić-Mažuranić. Tom prilikom izlazi knjiga: Priče iz davnine sa ilustracijama Vladimira Kirina na hrvatskom i njemačkom jeziku zašto je Matica hrvatska Ogulin nagrađena Zlatnom poveljom Matice hrvatske u Zagrebu. Izdanje ovih knjiga bio je povod za gostovanje Matice hrvatske Ogulin u Stutgardu i Ludwigshafenu kod članova Hrvatskih kulturnih društava i udruga Matice koje se zanima za njemačko izdanje knjige. Izdanje na hrvatskom jeziku djelomično je otkupilo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Matica hrvatska Ogulin prihvaća se suizdavaštva projekta Hrvoja Salopeka : Stari rodovi ogulinsko-modruške udoline. Knjiga je doživjela dva izdanja.
Za Uskrs 2000. godine organiziran je susret članova Matice hrvatske iz Njemačke i Ogulina, te predstavnika središnjice iz Zagreba.
Nakon kalendara 1992. redovito izlaze tematski kalendari Matice s motivima: Sakralne građevine ogulinskog kraja, Klek i frankopanska kula u djelima likovnih umjetnika, Ogulin u djelima ogulinskih slikara, stare razglednice Ogulina i dr. Likovni prizori popraćeni su odabranim tekstovima hrvatskih književnika ili su edukativnog karaktera. Posebno je vrijedno izdanje seta starih razglednica Ogulina pod naslovom: Slike iz prošlosti.
Kruna desetogodišnjeg rada Matice hrvatske Ogulin je monografija: Ogulin povijesna i kulturna baština koja je tiskana u rujnu 2000. godine, a povodom proslave 500 godina osnutka grada Ogulina. U knjizi su okupljena značajna imena hrvatske kulture i znanosti sa svojim prilozima, kao i prilozi članova ogulinske Matice. Knjiga je vrlo dobro primljena u širokoj kulturnoj javnosti Hrvatske jer doista donosi pregled povijesnih, kulturnih i inih zbivanja u posljednjih 500 godina na području grada i okolice.
Svojim radom Matica hrvatska Ogulin potvrdila se kao vodeća kulturna udruga u našem gradu. Ostala je vjerna svome iskonskom pozivu širenja prosvjete, kulture i napretka grada, zavičaja i domovine Hrvatske.
U Ogulinu djeluje, Centar za kulturu, Radio Ogulin, Zavičajni muzej s bogatim zbirkama i spomen sobom književnice Ivane Brlić Mažuranić, Narodna knjižnica i čitaonica Ogulin, te izlazi jednom mjesečno Ogulinski list.
Grad Ogulin ima bogatu kulturnu i spomeničku baštinu, kao i vrlo razvijenu kulturnu aktivnost koja se iskazuje kroz narodne rukotvorine, izložbe i tradicionalne narodne pjesme i plesove.
Posebno to dolazi do izražaja prigodom obilježavanja Dana grada, 14. rujna.
Smješten je odmah pokraj željezničkog kolodvora
AUTOTRANS RIJEKA - PJ OGULIN - više na web stranicama www.autotrans.hr >>>>
Fotografija voznog reda dodana 20. XI. 2012.
Povećaj fotografiju voznog reda >>>>
