-
Početak
- Novosti
Dr. Ivo Sanader, predsjednik Hrvatske demokratske
zajednice otkriva u Ogulinu 7. studenog 2003. bistu
prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.
Na Trgu dr. Franje Tuđmana, u blizini željezničkog kolodvora Ogulin, ispred autobosnog kolodvora, otkrivena je 7. studenog 2003. bista prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu. Bistu je otkrio dr. Ivo Sanader.
Bista prvog hrvatskog predsjednika
Frankopanski Kaštel
Frankopanski kaštel izgrađen je oko 1500. godine. Tlocrt građevine je u obliku nepravilnog četverokuta, a grad po svom sadržaju pripada tipu renesansnog kaštela.
Frankopanski kaštel - trg
Između 1835. - 1840. godine u Frankopanskom kaštelu su rađene ulice i glavni trg grada, pod kojim se kasnije razvijalo podgrađe.
Gradski zidovi s kulama i polukulama omeđivali su dvorišni prostor
s tri strane, dok se s četvrte, jugoistočne, nalazi palača, trokatna
zgrada na čijim su rubovima dvije poluokrugle kugle koje imaju
gotička obilježja.
Frankopanski Kaštel - pogled iz dvorišta
Nova župna crkva Sv. Ane izgrađena je 1807.
U Drugom svjetskom ratu bila je spaljena, obnovljena je i
posvećena 1968. U Domovinskom ratu pobunjenom srpskom stanovništvu
služila je kao skladište oružja.
Po oslobođenju u župu su smješteni prognanici iz Banja
Luke i Saborskog koji su crkvu očistili i obnovili, pa se
od tada u njoj svaki dan služi sveta misa.
Crkva Sv. Ane, Plaški
U prosincu iste godine za župnika u Plaški dolazi, banjolučki
prognanik, pater Antun-Tonči Goričanec.
Župa Plas postoji već u 10. stoljeću i nalazi se u sastavu krčke biskupije do 1154. kada Krk osvajaju Mlečani. Darovnicom kralja Stjepana II. 1163., Plas ulazi u sastav splitske, a od Splitskog Sabora 1185. u novo osnovanu Krbavsku biskupiju, koja je pravno postojala do 1485. godine. (Više o povijesti Plaškog)
U crkvi je kip Sv. Ane, slike Srca Marijina, Isusova i Male Terezije i oltar Sv. Antuna. Četvrtastog je oblika s poligonalnim svetištem uz skromnu opremljenost.
Župna crkva Uzašašća
Isusovog građena je 1843., sa četvrtastim zvonikom u osi pročelja,
prostranom lađom i polukružnim svetištem. Uz crkvu je dograđen
župni stan koji je najviše stradao u granatiranju 1991.
Zapaljena je 1941. godine zajedno s obližnjom kapelicom
Majke Božje.
Crkva Uzašašća Isusovog, Cerovnik
Poslije II. svjetskog rata
mještani su na mjestu kapele tri puta podizali križ, koji
su tadašnje vlasti uporno uklanjale.
Crkva se obnavljala 1964., a 1996. obnavlja se i kapelica.
Općina Josipdol uz pomoć župljana obnavlja crkvu i ona postaje
još ljepša i uređenija nego ikada do sada.
Kapelica Majke Božje
Svetište je odvojeno lukom i popločeno mramorom,
a na novom oltaru je slika Uzašašća. Ispred svetišta su kipovi
Majke Božje i Sv. Ane sa malom kćerkom Marijom.
Dograđeni župni stan
Na zidu pjevališta je slika Sv. Leopolda, na zidu crkve je križni put, a kod ulaza je drveni kip Sv. Antuna i raspelo. Jedino nisu obnovljene orgulje, a prijašnje su zapaljene. Poluokrugli lučni prozori su od obojenog stakla.
Župna crkva Sv. Trojstva možda je iz 15.st. ili građena tek odlaskom Turaka. Obnavljana i dograđivana početkom 18. st., više puta pregrađivana, a danas ima oblik jednobrodne građevine sa zvonikom u osi zapadnog pročelja i četvrtastim svetištem, koje je odvojeno lukom.
Župna crkva Sv. Trojstva
Zvonik nema sačuvanih građevinskih elemenata, niti njegov položaj u zgradi crkve upućuje na mogućnost postojanja bilo kakvog ranijeg zvonika. Glavni oltar ima kipove Srca Isusova, Sv. Josipa i Sv. Antuna, a slika titulara je na bočnom zidu spojena je sa župnim stanom. Na zidu crkve 1996. postavljena je spomen ploča tvorcu Urbara modruškog.
Sjedište biskupije 1460. iz Udbine premješteno je u Modruš, pa je time podignuta političko-trgovačka važnost kneževine.
U to vrijeme je biskup bio Nikola Modruški,
narodni preporoditelj i glagoljaš. Povijest Modruške župe seže
u 813. i 823. godinu kada se naselje spominje u franačkim spisima,
a u sastavu Gacke župe.
Na slici lijevo na vrhu brda vide se ostaci modruške utvrde Tržan, a u podnožju se vidi današnja župna crkva Sv. Trojstva.
Modruš je postao srednjovjekovni grad, koji knez Bartol Frankopan 1193. dobiva na dar od kralja Bele III. Biskup Krištofor seli u sigurniji Vinodol.
Frankopani 1500. godine odlaze u Ogulin i postaju utemeljitelji grada. Bernardin Frankopan 1522. na Saboru u Nurnbergu bezuspješno pokušava upozoriti Evropu na opasnosti za njihove zemlje poslije turskih prodiranja u Hrvatsku.
Nekako u to vrijeme 1528. znameniti fra. Pavao Modrušanin tiska glagoljski misal u Veneciji. 1630. Papa Urban VIII. spaja modrušku biskupiju sa senjskom biskupijom. Od 1702. biskup se naziva Senjsko-modruškim ili Krbavskim i pravno postoji do 1969. godine.
Crkva Presvetog Trojstva
Josipdol je smješten uz Jozefinsku cestu. U predtursko doba mjesto se zvalo Ivanočići, nakon toga Munjava (po rječici koja tuda protječe), a poslije posjete cara Josipa II. 1775. dobiva po njemu današnje ime.
Crkva je prostrana jednobrodna građevina izgrađena 1785. u klasicističkom stilu s češkim svodovima i pravokutnim odvojenim svetištem. Sakristijom je smještena lijevo od svetišta. Na pročelju okrenutom prema istoku je niski četvrtasti piramidalni zvonik. Glavni oltar Sv. Josipa je iz 1897., bočno desno je oltar Majke Božje i lijevo Sv. Valentina.
Crkva Sv. Josipa, Josipdol
Podijeljena je na dva dijela, od kojih je jedna trećina lukom odvojeno svetište s neobaroknim oltarom i kipovima Sv. Josipa i malog Isusa, Sv. Pavla i Petra. Bočni prozori su 1973. dobili vitražne slike Sv. Katarine i Sv. Antuna. U unutrašnjosti je pjevalište s orguljama iz 1906. godine.
U josipdolskoj župi na brdu Viničica nalazi se kapelica Sv. Katarine.
Srušena je zbog dotrajalosti 1837., te je 1839. izgrađena treća po redu građevina koja je posvećena u kolovozu iste godine. Najviše oko podizanja nove župne crkve, založio se tadašnji župnik Mate Kombol. Crkva je građena na prijelazu između kasnog klasicizma i ranog historicizma.
Sv. Juraj je velika jednobrodna barokna građevina s polukružnim svodovima koji su ukrašeni ornamentikom. Na svodu svetišta je freska s četiri evanđelista, Jaganjcem i Bogorodicom.
Drveni glavni oltar je dao napraviti župnik Jagatić 1884.
sa slikom Sv. Jurja mučenika i kipovima Sv. Petra i Pavla.
U medaljonu u obliku četverolista je slika Majke Božje.
Oltar u crkvi Sv. Jurja
Sa strane smještena su još četiri drvena oltara: Majke Božje Snježne, Sv. Vida, Sv. Antuna Padovanskog i Srca Isusova. Unutrašnjost je ispunjena slikama svetaca: Sv. Leopold Mandić, bl. Alojzije Stepinac, Sv. Nikola Tavelić i Mala Terezija.
U župi se nalaze i ostali sakralni objekti: šest kapelica i tri križa.
Blagdani župe su Jurjevo, Sv. Vid, Mala Gospa i Gospa Snježna.
