Pušenje je među raznim staroameričkim kulturama bilo uobičajeno i u prvom je redu imalo obredno značenje. Svi su čuli za tzv. ''lulu mira''. Prvi podaci o pušenju zapisani su u dnevniku Kristofora Kolumba 6. studenoga 1492. godine gdje je opisano kako Indijanci motaju list duhana i pale ga s jedne strane, a s druge uvlače dim u pluća te ga potom izdišu.
Prvi pušači u Europi su Kolumbovi mornari, a Španjolci prvi Europljani koji 1595. godine uzgajaju duhan u svojim prekomorskim kolonijama te ga uvoze u Europu pod imenom Ťtobaccoť. U razdoblju od 1600. - 1700. godine, pušenje se proširilo Europom. Eto, to je bio kratki povijesni osvrt što se tiče pušenja i duhana, a sada prijeđimo na ozbiljnije podatke!
Svjetska zdravstvena organizacija je 2004. godine iznijela podatak da svakih 8 sekundi u svijetu netko umre od posljedica pušenja. Kada proanalizirate te brojke dobijete više od 5 milijuna ljudi godišnje koji umru od posljedica pušenja. U našim okvirima, podaci kazuju da svaki treći Hrvat uživa u duhanskim proizvodima,, te da umre oko 10 000 ljudi godišnje od posljedica pušenja. Zar to nije pošast i moderna kuga ovog današnjeg društva? Moj odgovor je potvrdan, nadam se da je i Vaš?
Nadalje, muškarci su zastupljeniji kao pušači u odnosu na žene, 41 % muškaraca i oko 21 % žena puši u razvijenijim zemljama. Dok je postotak žena manji što se manje razvijenih zemalja tiče. Ukupno gledajući odnos je 47% muškaraca naspram 12 % žena. Što nam to govori, da je svaki drugi muškarac na svijetu pušač. Zanimljiv podatak nadasve, slažete li se?
Pa samo se osvrnite oko sebe i prebrojte koliko ljudi oko vas puši, tada ćete vidjeti pravu sliku nas Hrvata, ispada da smo nacija pušača. Možda bi trebalo preformulirati izreku: ''Pušiš ko' Turčin!''.
Promotrite ove činjenice, vrlo su zanimljive!:
> svaka cigareta gori 12 minuta i cijelo vrijeme zagađuje zrak
> dim koji ide u zrak ima veću koncentraciju štetnih tvari od dima koji uvlači pušač (zbog toga je pasivno pušenje čak štetnije od aktivnog)
> osobe koje puše jednu kutiju na dan imaju 50% veću mogućnost hospitalizacije i izostanka s posla
> čak jedna ili dvije cigarete mogu uzrokovati povišenje krvnog tlaka, ubrzanje pulsa i smanjenu cirkulaciju krvi u organizmu (mnogi osjete vrtoglavicu kod pušenja prvih cigareta)
> srce pušača u prosjeku kuca 10 do 20 otkucaja u minuti brže od srca nepušača.
> koncentracija štetnih sastojaka iz nikotina u zadimljenoj prostoriji čak i nakon dva sata prozračivanja, još uvijek je iznad dopuštene granice.
> ženski i dječji organizam sporije razgrađuje nikotin, pa ista količina dima više šteti zdravlju žene i djeteta nego zdravlju muškarca (djeci svakako neće narast rep ili slično ali bitno utječe na razvitak djece u tako važnoj dobi)
> vozači pušači uzrokuju veći broj prometnih nesreća od vozača nepušača
Zašto pušači nastavljaju pušiti?
Prema jednom poznatom istraživanju, izgleda da šest glavnih faktora utječe na pušača da nastave pušiti:
1. stimuliranje - dobivaju osjećaj povećane energije
2. senzorno-motoričko manipuliranje - uživaju u uzimanju i paljenju cigarete
3. ugodna relaksacija - nagrađuju sami sebe cigaretom, nakon što prođu potreba za povećanom pažnjom i napetost
4. navika - pušaču ne nedostaje cigareta ako mu nije na dohvatu, ali ih automatski puši ako su mu pri ruci
5. smanjenje negativnog efekta - pušenje da bi se izišlo na kraj s osjećajem napetosti, tjeskobe ili bijesa, u teškim situacijama
6. ovisnost - puši se da bi se spriječilo neugodan osjećaj žudnje, koji nastaje kad se ne puši.
Smanjenje napetosti" i "ovisnost" su, čini se, prema sudu samih pušača, dva najvažnija faktora
Sada smo iščitali iz teksta zašto ljudi nastavljaju pušiti. Mnogi govore da ih cigarete umiruju, da su relaksirajuće i sl. Pa vidimo da to nije baš tako. Mladi većinom počinju pušiti ugledajući se na modele kod kuće, kopirajući roditelje, te pri tom, skrivečki stvaraju opaku naviku. No, oni su face u društvu dok pod velikim odmorom skrivečki iza garaža i šupa puše svoje kune koje su im roditelji ostavili za sendviče i sok. Vrlo pametan izbor. Sakrit ću cigarete u jaknu koju ne nosim često! A kad ih roditelji nađu onda se laže sve u šesnaest. Ma ostale su mom prijatelju, da ga roditelji ne uhvate!
Treba se razmisliti prije djela, jer od tih ''faca'' kasnije postoje samo ''likovi'' sa žutim zubima i prstima. To nikome ne treba u životu. Pa izračunajte sami, ako netko kao ogledni primjer, gosp. Ivan Ivanović popuši 2 kutije cigareta dnevno, a k tome one koštaju 15 kuna po kutiji, pomnožite sa 365 dana u godini, izračunajte na kalkulator, i pogledajte koji iznos kuna doslovno zapalite i otpušete u orbitu? Dobra rata kredita.
Već i ptice na grani znaju, da postoje dvije vrste pušača, aktivni, oni koje puše cigarete te pasivni oni koji udišu dim iz cigareta. Prema Izvješću Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) koje se citira i u "Zelenom dokumentu" Europske komisije iz siječnja 2007. godine, duhanski dim iz okoliša ili pasivno pušenje klasificirano je kao karcinogen za ljude. Prema istom Izvješću nepušači koji žive s pušačima imaju 20-30% veći rizik za razvoj karcinoma bronha i pluća, dok se povećani rizik za ovu lokalizaciju raka uslijed izloženost duhanskom dimu na radnom mjestu procjenjuje na 12-19%. Pasivni pušači čuvajte se!
Kako spriječiti ovaj gorući problem?
Kao i svaki. Treba sve više učenjem utjecati na djecu, pa čak i od vrtićke dobi, i ukazati na štetnosti koje nastaju pušenjem. Djecu treba pomno učiti o štetnosti ne samo duhanskih proizvoda, već o štetnosti i ostalih sredstava od kojih s vremenom postanemo ovisni. Sve je super i sve je za pet, kada imate 13 godina i frajer ste sa cigaretom u ustima u društvu, i mislite da ste faca. Problem treba sasjeći u korijenu. No kako, kada su glavni uzori, nogometaši, košarkaši i ostala oličenja sportskog duha, koji puše i provode se ispijući alkoholna pića. Pa i ja sam jednom sanjao da ću biti nogometna zvijezda, da ću dijelit autograme a kasnije da ću biti trener i da ću poput Ćire Blaževića pušiti 2 kutije cigareta za vrijeme jedne utakmice i dimiti kao moj dimnjak centralne peći.
Želim samo reći da se uzimaju krivi uzori od najranijih doba naših života. Kao neki dres kod navijača, podivljale mase ljudi za vrijeme velikih natjecanja, obučenih u kockaste dresove urliču, imajući zapaljene cigarete (baklje) u ustima mašući njima kao što prometnik maše vlakovima, a na stolu do pola ispijeno pivo i kapa omiljenog osvježavajućeg alkoholnog pića s porukom ''Uvijek vjerni!''. Pa još jedan od dokaza da smo samo mi ljudi skloni samouništenju. Valjda jedini od svih živih bića na zemlji.
A na kraju nešto vedrije.
Mujo u Njemačkoj otišao do automata za cigarete, ubaci euro, a ono ispadne kutija cigareta, on opet euro, opet ispadoše cigarete, on opet ono opet i tako sat vremena. Nakupio se on tako cigareta, a iza njega se stvorio red.
-Požuri Mujo, oćemo i mi cigarete.
A on će ti njima -E sad bi i vi, kad je mene krenulo…
