Eto, nakon eko kuće od slame, upoznao bih vas s još jednim čudom ekologije. Zeleni je to krov, i to ne pobojan nekom zelenom bojom, već je to krov na kojem su posađene biljke. Sad i ja sam se zapitao kakvi su to krovovi s biljkama i kako je to moguće ali jest, moguće je. Ali to su naravno većinom ravni krovovi. Zamislite da na krovu imate posađenu njivu krumpira? Ma dobro to nije još smišljeno nadam se ali nje niti daleko od toga. Kada se cannabis uzgaja na svim mogućim i nemogućim mjestima zašto ne bi sadili krumpir na krovu, kad već zeleni krovovi postaju hit.
Znanje i tehnologija zelenih krovova firme Aurig temelji se na znanju i tehnologiji ponajboljih dugovječnih proizvođača u zapadnoj Europi na tom području. Njihova tehnologija prenešena je u slovenski i hrvatski prostor te prilagođena našim klimatskim uvjetima i geografskim specifičnostima. Jer zeleni krov u Senju nebi imao smisla kad bi ga otpuhalo kod prvog slabijeg naleta poznate nam bure.
Zeleni krov jedan je od najmodernijih elemenata u građevinarstvu te je značajan u smislu gospodarenja prostorom, održivog razvoja i dobrog osjećanja stanara. U Njemačkoj deset posto svih ravnih krovova u zemlji je zeleno. Svašta li ti Nijemci smisle svaka im čast!
Najveće prednosti zelenih krovova su:
• zaštita hidroizolacije od sunca i vrućine te tuče, što produljuje životni vijek vašeg krova,
• smanjeno djelovanje klimatskih uređaja u prostorijama ispod zelenog krova,
• zeleni krov proizvodi specijanu mikroklimu, stoga je zrak u okolini objekta povoljniji za disanje,
• zeleni je krov izvrsno mjesto za rekreaciju, redukciju stresa i doživljaj estetskog užitka u ljepotama prirode.
Na krovu možete imati baš sve vrste zelenila. Intenzivni zeleni krovovi smatraju se oni krovovi koji izgledaju kao parkovi: drveće, grmlje i trava.Zamislite vlastiti krov a na njemu rastu čempresi. Jabuke, šljive, kruške. Od jednog krova dbijete tri kotla rakije. No dobro nije sad opet da je krov Šuma striborova ali ajde. Ovaj oblik (intenzivni) zelenog krova, koji je primjerice vrlo popularan u sjevernoj Italiji, zahtjeva isto održavanje kao i parkovi posađeni na zemlji: drveće i grmlje treba obrezivati, kositi travu, dodavati gnojivo i navodnjavati za vrijeme suše. ''Dobar dan sused, nemam vremena za razgovor moram pokositi krov.''
Ekstenzivni zeleni krovovi, koji su primjerice najpopularniji u Njemačkoj, Austriji i Sloveniji, puno su jeftiniji od intenzivnih zelenih krovova te održavanje skoro i ne trebaju. Biljke koje se preporučaju za zelene krovove u Hrvatskoj i Sloveniji su sedumi (bobovnik). Sedumi su vrlo otporni na sunce, vjetar, sušu i ostale vremenske neprilike. To su biljke trajnice s ljepotom cvijeća i otpornošću korova. Odrasle biljke i ne treba zalijevati, ali se ipak za vrijeme suše preporuča zbog estetskih razloga. Sedumi trebaju samo 8 cm biljnog supstrata, što je statički i financijski vrlo povoljno.
Zeleni krovovi znatno su jeftiniji od klasičnih, pokrivenih crijepom. Za 120 četvornih metara zelenog krova crijep bi koštao 19 000 kuna, a za zeleni krov trebalo je 7 000 tisuća kuna. Ušteda je jako uočljiva.
Kada na klasični krov padne kiša ona ga ispire, te se takva nefiltrirana voda miješa sa zagađivačima na ulicama i otpadnim vodama u kanalizaciji, stoga je potrebno uložiti velika sredstva na njeno pročišćavanje. Iako su investicijski troškovi pri postavljanju zelenog krova dva do tri puta veći od investicije za klasični krov, ova investicija se vrlo brzo vraća kroz uštede na energiji za grijanje, odnosno hlađenje. Osim mogućnosti koji imaju u uštedi energije, ravni zeleni krovovi u urbanim sredinama mogu postati oaze zelenila, mjesta za odmor i relaksaciju na dohvat ruke, istovremeno pružajući stanište i utočište raznim životinjskim vrstama.
Ovisno o debljini i vrsti pokrovnih slojeva, buka se u unutarnjim prostorijama zgrade sa zelenim krovom može smanjiti i za 40 dB. Stoga stručnjaci preporučuju da se unutar i u okolici zračnih luka, tvornica, velikih garaža, bolnica, škola, dječjih vrtića, trgovačkih centara i svih lokacija na kojima se tišina i temperaturna ravnoteža postavljaju kao glavni zahtjevi, krovni vrtovi primjene u najvećoj mogućoj mjeri. U Njemačkoj, svjetskom lideru “krovnehortikulture”, to je već općeprihvaćen način razmišljanja.
Grupa mladih ljudi prošlo je ljeto na Recikliranom imanju, koje je projekt otvorenoga edukacijskog centra Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG), u selu Vukomerić na Vukomeričkim goricama nedaleko Zagreba, radila zeleni krov. Na drvenu konstrukciju krova prekrivenu daskama stavljali su hidroizolaciju - bitumensku ljepenku, koju su spajali pomoću plinskog plamenika. Da zaštite ljepenku od mehaničkih oštećenja, na nju su stavili sloj nepropusne čepićaste gumene membrane, a na nju je došao vodopropusni sloj geotekstila.
S okolnog zemljišta rezali su busenove trave i zemlje koje su tačkama dovozili do kuće, a potom stavljali na krov. Naknadno su posađene i neke biljke s plićim korijenjem. Korijenje biljaka prodire kroz zemlju i geotekstil te ih povezuje i učvršćuje cijelu površinu, te dolazi do utora gumene membrane gdje se zadržava voda. Jedina biljka koja se ne smije naći na zelenom krovu je čičak, jer ima vrlo snažan korijen, koji poput svrdla probija čak i dasku, napominje Matko Šišak iz ZMAG-a. ( izvor:http://www.h-alter.org/vijesti/ekologija/zeleni-krovovi)
Više od 41 posto ukupne energije u Hrvatskoj troši se u zgradama, prije svega zbog njihove loše izolacije. Oko 83 posto zgrada ima nezadovoljavajuću toplinsku zaštitu, a više od pedeset posto zgrada građeno je bez toplinske zaštite. Rješenje za zadržavanje energije je svakako i zeleni krov. Bio bi dugoročno riješenje, stanari bi uštedjeli na grijanju a i ostalo bi im više novaca u čarapi. Mislim na kraju se i sve vrti oko uštede platnih sredstava.
Energetska efikasnost u zgradarstvu u razvijenim zemljama prepoznata je kao područje koje ima najveći potencijal za smanjenje ukupne potrošnje energije, čime se direktno utječe na financijske uštede, ugodniji i kvalitetniji boravak u zgradi i dulji životni vijek zgrade te pridonosi zaštiti okoliša i smanjenju emisija stakleničkih plinova u okoliš.
Više zbog priključivanja Europskoj uniji, nego zbog katastrofalnog stanja u potrošnji energije, u Hrvatskoj je oko godinu dana na snazi Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama. Primjenom novog propisa očekuje se od dvadeset do trideset posto bolja toplinska izolacija zgrada.
Zeleni krovovi budućnost novogradnje.
Oguline Oguline, nemaš zelen krova, ali dojt će ali dojt će i krov takveg kova ......
