Sadimo cvijeće ne bacajmo smeće! Ne trujmo zemlju od koje i sami živimo, brinimo da otpad završi gdje mu je mjesto, jer nitko ne želi živjeti na odlagalištu otpada. Zar je nekom u interesu baš to? Zašto se ljudi ne osvjeste, ne pogledaju oko sebe i da napokon shvate u kakvoj prirodi žive. Zar želimo s proplanaka gledati groblja limenih ljubimaca natrpanih najlonskim vrećicama i sa tko zna kakvim opasnostima koje skrivaju kao zmija noge.
Ja ipak želim hodati prirodom ne bojeći se da ću bosom nogom stati na razbijenu bocu, želim hodati poljima cvijeća a ne poljima otpada i smeća.
Za bezkorisne (s)tvari u našem se jeziku koriste dva naziva - "otpad" i "smeće". Nerijetko im se daje isto značenje ili se pak rabe neprikladno. Svakodnevno se u kući, na poslu gdjegod koriste sintagme kao npr. "baciti u smeće", ""odnijeti smeće" itd. Riječ "otpad" uvriježeno se rabi za "neiskoristivi" ostatak materijala kod obrade, dakle u proizvodnji. U tvornici će rijetko tko za ostatak kod rezanja tkanine, kože ili metala upotrijebiti riječ "smeće" nego "otpad". U pravilu se takav otpad sakuplja i odvozi kao sekundarna sirovina.
Nije stoga suvišno pojasniti značenje pojmova "otpad" i "smeće".
OTPAD (waste, scarp)
Stručnjaci u raznim zemljama nastojali su iznaći kratke i razumljive opće definicije otpada. Cijenim prikladnom slijedeću:
Otpad znači nešto odbačeno, nešto što trenutačnom vlasniku više nije potrebno, ali to želi odložiti ili zbrinuti na za to određena mjesta, odnosno prodati, ako je prerada otpada moguća.Poput pet ambalaže koje nosimo u trgovačke centre koje oni dalje proslijeđuju na obradu.
Opće je poznata činjenica da su mnogi nacionalni dresovi, kao i dresovi naše reprezentacije sačinjeni preradom oko deset plastičnih boca. Znači da su vjerojatnosti dobivanja neke druge stvari od tih boca nepobrojive. Zato mora nam se probuditi svijest, i biti dio pravog ek sustava.
Zanimljive su definicije predlagača naših zakona o otpadu.
Otpadne tvari su tvari koje više ne služe prvobitnoj svrsi, te je s njima potrebno postupati na propisani način. (Prijedlog Zakona o postupanju s otpadnim tvarima).
Otpad su tvari ili predmeti koji se odlažu ili će biti odloženi ili je njihovo zbrinjavanje kao otpada potrebno provesti prema odredbi posebnih propisa. (Nacrt prijedloga Zakona o otpadu).
Otpad su tvari ili predmeti koje vlasnik hoće odložiti, odnosno koje je odložio, odnosno tvari zbrinjavanje kojih je određeno posebnim propisima.
Uz otpad blisko je povezan pojam "sekundarne sirovine". Ukratko, one nastaju različitim djelovanjem na korisni otpad (prikupljanje, sortiranje, dorada i dr.), tako da predstavljaju sirovine za proizvodnju pojedinih dobara. Zamijenjujući primarne (izvorne) sirovine doprinose očuvanju prirodnih bogatstava. O sekundarnim sirovinama i recikliranju materijala bit će ovdje podrobnije pisano u napisima koji slijede.
SMEĆE (rubbish, garbage, junk, trash)
Smeće je općeniti pojam za sve ono što je odbačeno i nepotrebno, ali nerazvrstano, odnosno pomiješano. Ono sadrži iskoristivi i neiskoristivi otpad, različitog porijekla i vrste. Nažalost, ponekad se takav otpad, odnosno smeće baca nekontrolirano na za to neprikladna mjesta (smetlišta, divlji deponiji), što postaje sve više zabranjivano pa i kažnjivo. Civilizani način je uredno odlaganje smeća za odvoz na za to predviđena i uređena mjesta (odlagališta, deponije). No ljudi sami sebi ugrožavaju životni prostor odlaganjem na koje kakvim mjestima, što samo govori o nama ljudima da smo sami sebi najveći neprijatelji.
Navedeno upućuje da je smeće također vrsta otpada, i to nerazvrstani. Takav otpad ima najmanju vrijednost. Povrh toga njegovo zbrinjavanje (odlaganje na uređena odlagališta, spaljivanje) zahtijeva dodatne troškove. Uvriježen je naziv za ovu vrstu otpada "komunalni otpad". U njegovom sastavu ima i korisnog (papir, staklo, metali i sl.) i štetnog (baterije, lijekovi, razne kemikalije i dr.) otpada. Struktura smeća ukazuje na razinu gospodarenja otpadom (obučenost pučanstva, organiziranost zbrinjavanja, tehnološkoj razini, zakonskoj regulativi).
zlatna pravila recikliranja:
1) Kupujte proizvode s pakiranjem koje je moguće reciklirati
2) Kupujte proizvode u velikim pakiranjima (npr. 5 litara ulja umjesto 1 litre)
3) Izbjegavajte proizvode s kratkim rokom trajanja
4) Kupujte proizvode koje je moguće nadograđivati i nadopunjavati
5) Kod odlazaka u trgovine upotrebljavajte dugotrajnije platnene vrećice
6) Reciklirajte i kompostirajte biootpad
7) Odvojeno sakupljajte otpad i odlažite ga na prikladna mjesta za recikliranje
Hranu i piće pakirajte u osobne posude i donosite ih od kuće
9) Upotrebljavajte staklene posude koje možete oprati
10) Hranu iz dostave naručujte od dostavljača koji koristi posuđe koje se reciklira.
Ponovna upotreba, odnosno reciklaža od životne je važnosti za sirovinama siromašnu Njemačku, koja je, unatoč tomu, godinama na vrhu liste svjetskih izvoznih sila. S obzirom na sve manje prirodne zalihe sirovina sasvim je sigurno da će otpad u budućnosti biti najvažniji resurs. To se ne odnosi samo na Njemačku, već i na ostatak svijeta. Nijemci već desetljećima u svojim domaćinstvima odvajaju otpad. Iako su u početku bili ismijavani, trend upotrebe raznobojnih vrećica za različite vrste otpada raširio se i na druge, prije svega europske zemlje. Iz starih novina možemo dobiti bijeli, skupi papir. Bioplin se proizvodi iz komposta, a pravo blago skriva se u elektroničkom otpadu.
Remondis je njemački div u zbrinjavanju otpada. To poduzeće u privatnom vlasništvu nalazi se u vestfalskom gradu Lünen na rijeci Lippe. Raspolažu brojnim postrojenjima pomoću kojih sortiraju taj kaos otpada iz kojeg izvlače vrijedne sirovine.
"To je hrpa najrazličitijih materijala, usisavača, elektroničkih uređaja svih vrsta, računala, tipkovnica, dakle materijala koji se sastoje od različitih komponenti koje su povezane jedna s drugom: plastika, metal, plemeniti metali. Taj materijal se u postrojenju usitnjava tako da se pojedine komponente odvoje. Na kraju tog procesa u zadnjoj hali možemo vidjeti kako se pojedine sekundarne sirovine skupljaju u spremnike. Ti spremnici idu direktno u talionice čelične industrije," objasnio je glasnogovornik Remondisa, Michael Schneider. Dodao je da je Remondis najveći centar za reciklažu u Europi. (http://www.urbancult.hr/buducnost-sirovina-je-u-otpadu-3351.aspx)
Svjetska potražnja za posebnim metalima i rijetkim rudama prema procjenama stručnjaka utrostručiti će se do 2030. godine. Potražnja za metalima poput primjerice litija, indija, tantala ili germanija raste zbog razvoja novih tehnologija (baterije za automobile na struju, optički kablovi i druge moderne tehnologije).
Ova grana industrije tek će doživjeti pravi procvat, piše DW. Zbrinjavanje otpada postaje milijunski posao. Ambiciozne zemlje u Aziji i Latinskoj Americi žarko trebaju sirovine, a resursi naše Zemlje ne mogu zadovoljiti njihove potrebe. Budućnost je dakle u sekundarnim sirovinama. Tako je, kao što i Michael Schneider tvrdi, i svaki mobitel neiscrpan izvor: "U svakom mobilnom uređaju nalazi se otprilike 23 miligrama zlata. To je prosječna vrijednost. Na godinu se širom svijeta proizvede 1,3 milijarde mobitela. No samo deset posto njih završi u postrojenjima za reciklažu. To znači da ljudi godišnje bacaju 20, 22 tone zlata u smeće." Hm, gje li su moji mobiteli sve završavali, sada mi je žao!
Svaki otpad ima svoju posudu za odlaganje a nije na odmet malo ponoviti gradivo. Sjedite, pet, pratim vaš rad!
Papir - plava
Da: Novine, časopisi, prospekti, katalozi, pisma, pisaći papir, bilježnice, knjige, telefonske imenici, kutije, kartoni, vrećice od papira, Tetra-pak od mlijeka
Ne: Ambalaža od lijekova, ugljeni ili indigo papir za kopiranje, prljavi ili zauljeni papir, masni papir ili plastikom obloženu kartonsku ambalažu
Staklo - zelena
Da: Staklene boce i staklenke svih boja (ispražnjene, ne moraju biti isprane od napitaka)
Ne: Ravno prozorsko staklo (odložite ga u reciklažno dvorište ili staklarsku radionicu), porculan, keramiku, ostale vrste stakla: žarulje i fluorescentne svjetiljke, armirano staklo, kristalno staklo, automobilsko staklo
Metali - siva
Da: Limenke od pića
Ne: Ostale metalne predmete: konzerve, metalne tube, alat, žicu, metalnu cjevovodnu armaturu, kraće cijevi, čelične trake, metalne zatvarače i čepove od staklenki i boca
Plastika - žuta
Da: PET boce od deterdženata (s oznakom ‘1’ u trokuti ili ‘PET’ ispod njega). Napomena: skinuti plastični čep s boce prije odlaganja. PET boce od pića se mogu odnijeti u trgovinu uz naknadu
Ne: Ostale vrste plastike ili mješavine plastike s drugim materijalima ili nečistoćama. (Neke vrste idu u reciklažno dvorište)
Biootpad - smeđa
Biorazgradljiv otpad koji se može kompostirati i u vlastitom vrtu ili dvorištu.
Da: Vrtni i zeleni otpad: otkosi trave i živice, različiti korovi, suho (tanje) granje, lišće s drveta, uvelo cvijeće, otpalo voće, ostaci povrća, zemlja iz lonca za cvijeće, neobrađeni ostaci drva (isjeckani), ostaci žetve. Kuhinjski otpad: ostaci kruha, kore od voća i povrća, listovi salate, kelja, blitve i sl., talog kave i čaja, filter vrećice čaja, ljuske od jaja.
A sada idem odnijeti sve boce nekom ljutitom skladištaru.
I poruka na kraju! Otpad ne trpati u isti koš sa smećem!
