-
Početak
- Novosti
Na poziv Kriznog štaba bivše općine Ogulin, u Ogulinskom Zagorju, 10-tak km od Ogulina, 7. srpnja 1991. godine ustrojena je prva dragovoljačka vojna ratna postrojba iz ogulinskog kraja za obranu Domovine, pod nazivom Bataljun zbora narodne garde "Klek".
Bataljun "Klek" postrojen 1996. godine u Ogulinskom Zagorju, prigodom obilježavanja 5. obljetnice ustrojstva prve oružane poostrojbe Hrvatske vojske.
Tada je mobilizirano stotinjak vojnika s ogulinskog područja i podijeljene su im puške i municija.
Istoga dana skupilo se ostalo ljudstvo iz mjesnih zajednica bivše ogulinske općine:
Zagorje, Ogulin, Puškarići, Turkovići, Hreljin Ogulinski, Sv. Petar, Sabljaci, Oštarije, Tounj, Kamenica, Saborsko i Modruš.
Prvi bataljun ZNG „Klek“, već par dana kasnije, 21. srpnja 1991. počeo je s obranom Domovine prilikom napada Jugovojske i pobunjenih Srba na Općinu Josipdol.
Bataljunu "Klek", 8. rujna 2008. otkriven je spomenik u Zagorju Ogulinskom.
Od 1991. do 1995. godine, do "Oluje", ova je postrojba prešla gotovo sve bojišnice Republike Hrvatske.
Ustrojstvom države Hrvatske 1990. godine, ustrojene su i prve policijske snage. Prvi hrvatski redarstvenik je prva hrvatska oružana postrojba u Republici Hrvatskoj formirana 5. kolovoza 1990. godine u Zagrebu.Na prvim redarstvenim tečajevima 1990. godine u Policijskoj akademiji u Zagrebu, sudjelovala su 93 pripadnika policije iz bivše općine Ogulin, od kojih se 57 vratilo u Policijsku postaju Ogulin.
Prva postrojba ogulinske Specijalne policije ustrojena je 01. ožujka 1991. godine i od prvih dana se s ostalim policijskim postrojbama uključila u obranu Domovine.
Djelovala je u sastavu Policijske uprave karlovačke i za vrijeme Domovinskog rata je prešla gotovo sva bojišta u Republici Hrvatskoj.
Na kraju rata, zajedno s Prvom gardijskom brigadom, ova postrojba je sudjelovala u oslobođenju mjesta Plaškog, Saborskog i drugih mjesta u tom dijelu Hrvatske, a nakon njihovog oslobođenja, preuzela je ulogu uspostavljanja reda i mira, kao i sigurnosti žitelja na tim područjima.
22. siječnja 1991.
Zbog neposredne ratne opasnosti od jugoslavenske vojske i paravojnih formacija iz redova srpskog pučanstva, predsjedništvo gradskog ogranka HDZ-a donosi odluku o pripremi za obranu Grada.
18. ožujka 1991.
Na temelju odluke vrhovništva Republike Hrvatske gradski ogranak HDZ-a Ogulin daje prijedlog o osnivanju Međustranačkog vijeća za narodnu zaštitu općine Ogulin koje je osnovano 24. travnja 1991. od članova HDZ-a, SSH-a i nezavisnih općinskih vijećnika. Nekoliko dana kasnije u rad Međustranačkog vijeća se uključuju predstavnici HDS-a, HKDS-a i HNS-a, te od kraja svibnja i SDP.
16. travnja 1991.
Hrvatski Sabor donio je odluku o formiranju Narodne zaštite. U periodu od 22. ožujka 1991. do 29. travnja 1991. osnovana su u 18 mjesnih zajednica vijeća narodne zaštite koja će rukovoditi s akcijama obrane mjesnih zajednica.
25. travnja 1991.
Na temelju odluke i po napucima predsjednika republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana Međustranačko vijeće općine Ogulin na sastanku s predsjednicima mjesnih zajednica donosi odluku o upisu u nenaoružane dobrovoljačke odrede Narodne zaštite.
04. i 05. svibnja 1991.
Upis građana u nenaoružane dobrovoljačke odrede Narodne zaštite organiziran u 18 mjesnih zajednica i tada je upisano 3820 osoba starosti od 18 do 60 godina.
Istovremeno se formira zapovjedništvo odreda Narodne zaštite na nivou općine te se u svih 18 mjesnih zajednica imenuju zapovjednici kao i zapovjednici po ustrojbenim postrojbama. Zapovjednikom odreda Narodne zaštite postaje Dragan Luketić, a dozapovjednikom Josip Ceranić, obojica članovi HDZ-a.
Pristupa se organiziranju osiguranja u svim mjesnim zajednicama naše općine kroz seoske straže. Pripadnici organizirane Narodne zaštite te pripadnici MUP-a osiguravaju objekte od vitalne važnosti za našu općinu pa je napravljen prioritet objekata koje treba osiguravati: trafostanica u Žegaru, vodospremište u Ogulinskom Zagorju, rezervoar vode na Bitoraju, brana na jezeru Bukovnik, most "Vražji prijelaz" u Marković selu, asfaltnu bazu u Puškarićima, vodospremište i ribnjak u Turkovićima te dio ceste Ogulinski Hreljin – Kučaj, te ceste Ribarići - Šegani, HE Gojak, PKS Slobodu, sve prilaze Ogulinu, te mostove i objekte javne namjene u općini.
Po mjesnim zajednicama se pripremaju drvene zapreke – barikade i čelični ježevi. Vrši se nabava i izrada protuoklopnih eksplozivnih naprava, dobavlja se veća količina protuoklopnih mina te razrađuje plan minskih polja. Na svim glavnim punktovima u gradu postavljeni su zaštitni grudobrani od vreća napunjenih pijeskom.
Pripadnici odreda NZ nastavljaju osiguravanje pravca Josipdol – Modruš - Vojnovac - Plaški – Saborsko – Slunj te potencijalnog žarišta Dubrave, Ponikve, Prtenjaci, Ljubošina, Gomirje, Brestovac, Potok Musulinski, Jasenak, Drežnica te pravac prema Trošmariji.
Zapovjedništvo odreda Narodne zaštite i Međustranačko vijeće općine Ogulin vodili su akciju prikupljanja novčanih i materijalnih sredstva za pomoć izbjeglim Hrvatima na području Dalmatinske zagore. Tom prigodom prikupljeno je 50 tona hrane te 180.000 hrvatskih dinara koji su se skupili od mještana naših mjesnih zajednica i naših građana iz inozemstva.
Uz osnivanje nenaoružanih dobrovoljačkih odreda u srpnju 1991. se okupljaju lovci na području općine radi formiranja skupina vodiča i izviđača, koji će prikupljati informacije o pokretima neprijateljskih formacija i jedinica JNA.
Na inicijativu zapovjedništva NZ u to je vrijeme sredstvima u iznosu od 144.800 hrd, koja su skupljana od mještana po mjesnim zajednicama te od ogulinskih obrtnika nabavljeno 12 prijenosnih radio uređaja "Iskra" u ukupnoj vrijednosti od 220.000 hrd pomoću kojih je omogućena bolja koordinacija i suradnja između MZ i odreda NZ.
Naredbom od 30. srpnja 1991. ministra obrane RH dr. Šime Đodana, i u našoj općini, nenaoružani dobrovoljački odredi Narodne zaštite formiraju se u poluvojne formacije, te se osnivaju štabovi narodne zaštite. Zapovjednika općinskog štaba Narodne zaštite imenuje Republički štab narodne zaštite.
Od 5. listopada 1991., po zapovijedi ministra obrane Gojka Šuška, NZ je dobila status oružane sile u sustavu obrane RH i na taj način postala teritorijalnom sastavnicom oružanih snaga RH.
Zajedno s postrojbama MUP–a i bataljuna Klek, ZNG-a, dragovoljci NZ-a sudjeluju u prvim ratnim operacijama protiv pobunjenika kod Cerovnika i Josipdola u napadu koji je započeo 22. srpnja 1991. U srpnju se intenziviraju ratni okršaji južno od Ogulina. Iz smjera Plaškog minobacačima se napada Josipdol, a cilj napada je presijecanje vitalne komunikacije Karlovac – Split i odsijecanje južnog dijela Hrvatske. Da bi se to spriječilo 120 pripadnika odreda NZ-a, naoružani lovačkim i drugim samostalno nabavljenim oružjem, odlaze za Josipdol i pridružuju se pripadnicima MUP–a i ZNG-a u odbacivanju neprijatelja prema Plaškom.
Neprijateljske snage potisnute do Vojnovca od potpunog kraha spašavaju jedinice JNA uspostavivši tzv. tampon-zonu između sukobljenih strana. Tampon-zona uskoro je prerasla u crtu bojišnice.
Dragovoljci odreda Narodne zaštite sudjelovali su s pripadnicima MUP-a i ZNG–e u vojnim operacijama kod Tržića i Kamenice koje su se intenzivirale u periodu od 15. kolovoza do 15. rujna 1991. godine.
150 pripadnika NZ-a zajedno s pripadnicima MUP–a i ZNG–a sudjelovali su u osvajanju vojarne sv. Petar. Poslije žestokih borbi s pripadnicima JNA 16. rujna 1991. u 2 sata i 30 minuta predala se komanda garnizona i vojarne u Ogulinu i sv. Petru. Osvojeno je nekoliko tisuća automatskih i poluautomatskih pušaka, teškog naoružanja kao i velika količina logističke opreme koje su odmah otpremljene iz kruga vojarne u sv. Petru. Oružjem koje je tada osvojeno naoružani su pripadnici 4. bojne ZNG-e i odreda NZ-a, a jedan dio je upućen u Dugu Resu, Vrbovsko, Zagreb, Dubrovnik, Opatiju, Ravnu Goru i Metković. Zapovjedništvo Narodne zaštite vezano za ovu akciju angažiralo je preko 50 kamiona naših građana i poduzeća Ogulina u cilju prethodne blokade vojarne i brze evakuacije naoružanja i opreme.
Prilikom pokušaja osvajanja vojarne Oštarije I. - 16.rujna 1991. pripadnici odreda NZ-a Josip Broz i Joško Puškarić, protuzračnom strojnicom 12,7 mm browing pogađaju jedan MIG 21 koji je srušen na području Kamenice a pilot je zarobljen.
19. rujna 1991. godine JNA započinje napad pravcem poligon Slunj - Carevo polje – Skradnik sa ciljem osiguranja vojarni Skradnik I. i Skradnik II. Stoga se organizira obrana Skradnika od pripadnika MUP–a, ZNG–a i odreda Narodne zaštite. U 14.00 sati istog dana neprijatelj započinje napad spomenutim pravcem međutim ne uspijeva probiti crtu obrane. Branitelji granatiraju vojarnu Skradnik II., te se u večernjim satima pobunjenici i JNA povlače iz obiju vojarni u Skradniku.
Vojarne Oštarije I. i Oštarije II. djelomično ili potpuno uništile su jedinice JNA 13. listopada 1991.
U rujnu i listopadu 1991. fomirana je crta bojišnice u ogulinskoj općini u smjeru Kamenica Skradnička - Kutpolje - Vojnovac – Pitomi Javor - vrh Kapele. Crtu bojišnice dugu oko 45 km držale su 4. i 5. bojna 110. brigade HV, pripadnici odreda NZ-a i MUP –a.
Pripadnici odreda Narodne zaštite, MUP–a i 143. brigade HV u prosincu 1991. sudjeluju u vojnim operacijama obrane Modruša.
Pripadnici NZ-a do kraja 1991. i početkom 1992. popunjavaju redove 143. brigade. Dio ljudi iz NZ-a krajem veljače 1992. prelazi u prvu domobransku bojnu u Ogulinu čije je osnivanje označilo početak kraja NZ-a u ogulinskom kraju. Do sredine 1992. struktura NZ-a se ugasila.
U redovima NZ-a općine Ogulin bilo je angažirano oko 6000 ljudi.
Želju i izraženu volju hrvatskog naroda na referendumu o samostalnosti Hrvatske 1990. godine, jugoslavenska je vojska, potpomognuta paravojnim snagama iz redova srpskog pučanstva, pokušala 1991. godine slomiti agresijom na Republiku Hrvatsku. Prve su se na udaru u cijeloj državi, pa tako i u Ogulinu i ogulinskom kraju, našle hrvatske policijske snage, jer su one u to vrijeme predstavljale jedinu legalnu oružanu silu Republike Hrvatske.
Zbog toga je već 01. ožujka 1991. godine ustrojena prva Specijalna postrojba Hrvatske policije, a 20. lipnja iste godine i prva dragovoljačka postrojba Hrvatske vojske, pod nazivom Bataljun zbora narodne garde "Klek".
Na taj način, bataljun "Klek" postao je jezgra oko koje je izrasla slavna 143. ogulinska brigada HV, danas 143. domobranska pukovnija.
Eksplozija skladišta eksploziva i streljiva u Oštarijama
(Snimio VHS kamerom webmaster prof. Ivan Puškarić Studio)
Na fotografiji skroz lijevo vidi se krov zgrade "Raketa" u naselju Ive Marinkovića u Ogulinu, desno od nje su silosi u Bukovici i 6 km dalje vide se rezultati eksplozija skladišta oružja i streljiva u vojnom skladištu jugovojske u Oštarijama. Eksploziv je aktiviran oko 9 sati ujutro, 13. listopada 1991. Eksplozije su trajale do kasno popodne.
Prvo vatreno krštenje ove su postrojbe imale već 21. srpnja 1991. godine.
Zemljopisno prometne značajke ovog prostora, kako u povijesti tako i danas, u velikoj mjeri određuju procese i dinamiku njegovog budućeg razvitka.
Temeljem takvih preduvjeta, određen je već na početku stoljeća gospodarski status Grada, kao značajnog trgovačkog i zanatskog središta cijeloga kraja.
Industrijski razvitak posljednjih pola stoljeća imao je potpuno izolirani karakter bez nepotrebne koncentracije stanovništva i industrijskih kapaciteta koji ne bi bili sukladni dostignutom stupnju razvitka gradske infrastrukture.
Izgradnjom Autoceste Zagreb - Split, ogulinski gospodarski razvoj postaje jači. Kako se Ogulin nalazi u samom "središtu" Hrvatske, u neposrednoj blizini susjednih nam zemalja poput Bosne i Hercegovine, te Slovenije pruža odličnu perspektivu za razvoj gospodarstva u Poduzetničkoj zoni koja se nalazi tik uz ulaz na autocestu.
Odlična povezanost željeznicom i cestama
Ogulin je do kraja 19. stoljeća imao naglašenu vojničku ulogu, koja je ograničavala njegov razvitak.
Njegova društveno - politička uloga imala je utjecaj i na demografski razvitak, tako da je:
Stari grad Ogulin
- ogulinsko naselje 1558. godine imalo samo 37 žitelja, većinom kmetova,
- krajem 17. stoljeća, Ogulin je kao središte pukovnije imao oko 1.200 žitelja,
- sredinom 18. stoljeća, Ogulin je imao 2.500 žitelja,
- godine 1971. imao je 9.885 žitelja,
- godine 1981. imao je 10.147 žitelja,
- danas (popis iz 2001), na području Grada i prigradskim naseljima živi oko 15.054 žitelja.
Oko 1570. godine ustrojena je 13. ogulinska kapetanija, koja je imala veliki značaj u sklopu hrvatske vojne krajine.
Tijekom prošlosti, na njenom čelu su se nalazile poznate vojskovođe, između kojih se posebno ističu: Frankopani, Zrinski (posebno knez Petar Zrinski i njegov sin Ivan Zrinski), Gašpar Tržački, Juraj Tržački, Vuk Krsto Tržački, i dr.
Za vrijeme postojanja Hrvatske vojne krajine, Ogulin je godine 1746. postao sjedište Ogulinske pukovnije.
Frankopanski kaštel
