Katedra Čakavskoga sabora Modruše održala je okrugli stol na temu Modruša na povijesnom putu između Panonije i Jadrana. Predstavljen je i treći godišnjak Modruškog zbornika.
Večeras održani okrugli stol u novoj gradskoj športskoj dvorani je uvod u organizaciju međunarodnog znanstvenog skupa u Ogulinu, Josipdolu i Tounju 2011. na temu Modruša na povijesnoj Jozefinskoj cesti na spojnici Panonije kao jedne od najvećih rimskih provincija i Senja na Jadranu.
Skup je otvorio Zvonko Trdić predsjednik Katedre Čakavskoga sabora Modruše. Na skupu su ispred Grada Ogulina bili dogradonačelnici Tone Radočaj i Vladimir Kubelka, predsjednik Gradskog vijeća Milan Sabljak, načelnik Josipdola Zlatko Mihaljević, te mnogi uzvanici iz Pule, Senja, Zagreba i gosti. Svečanost skupa i promociju novog Modruškog zbornika uveličalo je Hrvatsko pjevačko društvo "Klek" Ogulin koje na početku otpjevalo himnu.
Dr. Boris Olujić o svojim iskustvima na arheološkim iskapanjima na Viničici
Nakon uvodne riječi dobrodošlice, te upoznavanje nazočnih s temom i mogućnošću turističke svrhe Jozefinske ceste, Trdić je pozvao na razgovor o temi skupa. U sat i pol, mnogi su se javili prigodnim riječima: Drago Miletić iz Hrvatskog restauratorskog zavoda, Zlatko Mihaljević načelnik Općine Josipdol, Joso Mihaljević posebno izrazivši bojaznost o zagađivanju i preusmjeravanju izvora pitkih voda izgradnjom buduće nizinske pruge, Blaženka Ljubović ravnateljica senjskog muzeja ponudivši stručnu i iskustvenu pomoć Katedri, Boris Olujić doktor povijesnih znanosti koji se bavi istraživanjem i iskapanjem na josipdolskoj Viničici i proučavanjem povijesti Japoda, Željko Holjevac doktor povijesnih znanosti iz Brinja, Damir Belančić po kojemu mještani nemaju nikakve koristi od Olujićeveg istraživanja Japoda ni od Modruša ni od Pavlinskog samostana na Kapeli te da se urbanizacijom uništavaju spomenici kulture.
U nastavku je pjevačko društvo izvelo pjesmu "Modrušu moj". Potom su Boris Olujić, Borislav Grgin i Ivan Jurković predstavili treću po redu tiskanu knjigu znanstvenih radova "Modruški zbornik" kao jedinu znanstvenu tiskovinu u Karlovačkoj županiji. Modruški zbornici nastali su u jednom mjestu, Modrušu, sa desetak stanovnika i primljeni su odlično u znanstvenom svijetu Hrvatske. U trećem broju znanstvene članke su objavili Petar Strčić – Bernardin Frankopan i njegovo doba, gospićko-senjski biskup Mile Bogović – Crkvene prilike u vrijeme Bernardina Frankopana, Borislav Grgin – Modruš između kneževa Frankopana, Osmanlija i kraljevskih vlasti 1458-1526, Robert Kurelić – Prvi markgrofov rat i Frankopani, Hrvoje Kekez – Bernardin Frankopan i Krbavska bitka: je li spasio sebe i malobrojne ili je pobjegao iz boja?, Lovorka Čoralić – Prekojadranska iseljavanja iz Modruša od XIV. do XVI. stoljeća, Sanja Vulić – Jezik u središnjoj Hrvatskoj u doba Bernardina Frankopana, Ivan Jurković – Originalni primjerci i kritička izdanja Govora za Hrvatsku kneza Bernardina Frankopana, Violeta Moretti – Oratio pro Croatia Bernardina Frankopana, Milan Kruhek – Bernardin Frankopan krčki, senjski i modruški knez – posljednji modruški Europejac hrvatskoga srednjovjekovlja 1453-1529, Zorislav Horbat – Fortifikacijska djelatnost Bernardina Frankopana, Marko Špikić – Modruš, povijesni spomenik između predaje i diskontinuiteta i Drago Miletić – Baština i baštinici.
ip